

Fleke na licu spadaju među najčešće razloge zbog kojih ljudi posle leta traže pomoć za kožu. Tamnije mrlje na obrazima, čelu ili iznad gornje usne čine ten neujednačenim, dodaju godine licu i teško se prikrivaju šminkom. Mnogi pokušavaju da ih uklone kremama iz drogerije, a zatim se razočaraju kada se posle nekoliko nedelja ništa ne promeni. Razlog je jednostavan, postoji više vrsta pigmentacija i svaka zahteva drugačiji pristup.
Boju kože određuje melanin, pigment koji stvaraju posebne ćelije u najdubljem sloju pokožice. Njegova osnovna uloga je zaštita od sunčevog zračenja, tako da se pri izlaganju suncu stvara više pigmenta. Problem nastaje kada ove ćelije počnu da rade neravnomerno i talože melanin na pojedinim mestima, umesto jednako po celom licu. Glavni okidač je UV zračenje, ali veliku ulogu imaju i hormoni, upale na koži, pojedini lekovi, parfemi naneti pre sunčanja, kao i starenje. Hiperpigmentacija je samo krovni naziv za čitavu grupu promena koje imaju različite uzroke, a samim tim i različitu terapiju.
Sunčeve pege, poznate i kao staračke pege, jasno su ograničene braon mrlje koje se javljaju na delovima tela najviše izloženim suncu, poput lica, dekoltea i nadlanica. Nastaju kao posledica višegodišnjeg sunčanja i obično se pojavljuju posle tridesete. Melazma izgleda drugačije, to su veće, simetrične, nepravilne mrlje na obrazima, čelu, gornjoj usni i bradi, sa nejasnim ivicama. Treća grupa su tamne mrlje posle upale, koje ostaju nakon bubuljica, ogrebotina, opekotina ili agresivnih tretmana. Pouzdano razlikovanje nije uvek lako golim okom, zato pregled uz posebnu lampu pomaže da se utvrdi vrsta i dubina pigmenta. Svaka nova, promenljiva ili neobična tamna promena mora se pokazati dermatologu, kako bi se isključila opasnija stanja kože.
Melazma se često naziva trudnička maska, jer je hormonske promene u trudnoći u velikoj meri pokreću. Estrogen i progesteron pojačavaju aktivnost ćelija koje stvaraju pigment, a sunce i toplota zatim tu aktivnost dodatno podstiču. Iz istog razloga melazma se javlja i kod žena koje koriste kontraceptivne pilule ili hormonsku terapiju. Kod nekih žena mrlje posle porođaja ili prestanka uzimanja pilula postepeno izblede, dok kod drugih ostaju godinama. Na pojavu utiču i nasleđe, poremećaji rada štitne žlezde, stres, kao i dugo boravljenje u toploj kuhinji ili blizu izvora toplote. Melazma je hronično stanje, što znači da se može dobro kontrolisati, ali sklonost ka njoj ostaje.
Tokom leta koža je izložena najjačem zračenju i ćelije koje stvaraju pigment rade punim kapacitetom. Svaki tretman koji skida površinske slojeve u tom periodu nosi rizik da se na mestu fleke stvori još tamnija mrlja. Od oktobra do marta sunce je slabije, dani su kraći, a ljudi manje borave napolju, zbog čega je ovaj period idealan za hemijske pilinge i druge postupke obnove. Serija tretmana započeta u septembru ili oktobru završava se do proleća, tako da koža u novu sezonu sunčanja ulazi ujednačenog tena. U mnogim evropskim ordinacijama jesen se zbog toga smatra sezonom pilinga. Ipak, i zimi se zaštitni faktor koristi svakog dana, jer UV zraci prolaze kroz oblake i prozorsko staklo.
Izbor pilinga zavisi od vrste pigmentacije i tipa kože. Glikolna kiselina ima malu molekulu, prodire lako i dobro ujednačava ten kod sunčevih pega i površinskih mrlja. Bademova kiselina deluje sporije i nežnije, pa se smatra odličnim izborom za osetljivu kožu, tamniju put i melazmu. Salicilna kiselina pomaže kod fleka koje prate masnu kožu sklonu bubuljicama, dok kombinovani pilinzi, poput Jessner rastvora, deluju na više nivoa istovremeno. Trihlorsirćetna kiselina u nižim koncentracijama koristi se za dublje i tvrdokornije promene, uz pažljivu procenu. Tretmani se obično rade u seriji od četiri do šest, sa razmakom od dve do četiri nedelje, jer jedan piling retko daje trajan rezultat.
Melazma je poznata po tome što se vraća, čak i posle uspešnog tretmana. Ćelije koje stvaraju pigment kod nje su preosetljive i reaguju na sunce, toplotu, hormone, a i na vidljivu svetlost. Previše jak laser, dubok piling ili intenzivno trljanje mogu izazvati upalu, a upala kod melazme često vodi ka još tamnijim mrljama, poznatim kao povratna pigmentacija. Iz tog razloga se kod melazme ide postepeno, sa blagim pilinzima, kombinovanim terapijama i dugoročnim održavanjem. Umesto brzog i agresivnog rešenja, cilj je smiriti ćelije i držati ih pod kontrolom. Takav pristup traje duže, ali daje stabilniji ten i manje neprijatnih iznenađenja.
Kućna nega je neophodan deo borbe protiv pigmentacije. Vitamin C u serumu deluje kao antioksidans i usporava stvaranje melanina, a najbolje ga je nanositi ujutru ispod kreme sa zaštitom. Niacinamid sprečava prenos pigmenta do površinskih ćelija i dobro ga podnosi čak i osetljiva koža. Azelainska kiselina, traneksamična kiselina, arbutin i kojična kiselina takođe smanjuju aktivnost ćelija koje prave pigment. Retinoidi ubrzavaju obnovu i pomažu da se pigmentisane ćelije brže ljušte. Hidrohinon, koji se dugo smatrao zlatnim standardom, izdaje se samo po preporuci lekara i koristi ograničeno vreme. Rezultati kućne nege vidljivi su posle dva do tri meseca redovne primene, stoga je doslednost važnija od broja proizvoda.
Bez zaštite od sunca nijedan tretman za fleke ne daje trajan rezultat. Preporučuje se faktor 50, nanet svakog jutra u dovoljnoj količini, otprilike koliko stane na dužinu dva prsta za lice i vrat. Na suncu se zaštita obnavlja na dva sata, a posle kupanja ili znojenja i češće. Kod melazme se savetuju kreme sa tonom koje sadrže mineralne filtere i oksid gvožđa, jer štite i od plave svetlosti koja dodatno podstiče pigment. Šešir sa širokim obodom i naočare za sunce korisna su dopuna tokom leta. Mnogi zaboravljaju da zaštitu koriste i zimi i u gradu, a upravo ti svakodnevni kratki izlasci vremenom stvaraju najveću štetu.
Najčešća greška je korišćenje domaćih recepata za fleke, poput limuna, sirćeta, vodonik peroksida ili paste od sode bikarbone. Ove supstance iritiraju kožu, a iritacija kod sklonosti ka pigmentaciji pravi još tamnije mrlje. Problem stvara i istovremena upotreba više jakih kiselina i retinoida bez plana, jer oštećuje zaštitnu barijeru kože. Solarijum, sunčanje bez zaštite odmah posle tretmana i čeprkanje bubuljica isto tako poništavaju postignut napredak. Neki ljudi odustaju posle mesec dana, očekujući brze promene, iako se pigment povlači sporo. Uporno, blago i dosledno delovanje daje daleko bolje rezultate od agresivnih pokušaja da se fleke skinu za nekoliko dana.
Sunčeve pege uglavnom reaguju brže i kod mnogih ljudi vidljivo izblede posle tri do četiri pilinga. Kod melazme je proces duži, uz šest i više tretmana i obaveznu kućnu terapiju između njih. Ten se postepeno razvedri, mrlje postaju svetlije i manje, a koža dobija svež izgled. Kada se postigne željeni rezultat, sledi faza održavanja, koja podrazumeva blagi piling jednom u nekoliko meseci i redovnu upotrebu seruma protiv pigmentacije. Ujednačen ten nije jednokratni cilj, već stanje koje se čuva svakodnevnom zaštitom i razumnom negom. Ko to prihvati od početka, ima najviše šanse da fleke ostanu samo uspomena na neko prošlo leto.
Trajanje ljuštenja zavisi od dubine pilinga. Posle blagih, površinskih pilinga koža se često uopšte ne ljušti vidljivo, ili se javlja fino perutanje od dva do tri dana. Kod srednje dubokih pilinga ljuštenje kože obično počinje trećeg dana i traje do nedelju dana, a koža ispod je ružičasta i osetljiva. Kožice se ne smeju čupati niti skidati, jer to može ostaviti tamne tragove. Dovoljno je koristiti blagu kremu za obnovu barijere, piti dovoljno vode i dosledno nanositi zaštitu od sunca.
Tokom trudnoće i dojenja ne rade se hemijski pilinzi jačih koncentracija, a izbegavaju se i retinoidi i hidrohinon. Najveći deo melazme nastale u trudnoći tretira se tek posle porođaja i završetka dojenja, kada se hormoni stabilizuju. Do tada je najvažnija dosledna zaštita od sunca, sa mineralnim filterima i šeširom, jer sprečava da se mrlje dodatno pojačaju. Pojedini blagi sastojci, poput azelainske kiseline, mogu se koristiti uz odobrenje lekara. Svaki proizvod u tom periodu treba proveriti sa ginekologom ili dermatologom.
Pege na rukama i dekolteu vrlo su česte, jer se ti delovi retko štite kremom. Uklanjaju se sličnim metodama kao na licu, hemijskim pilinzima, a u nekim slučajevima i drugim postupcima koje odredi lekar. Koža na dekolteu i vratu je tanja i osetljivija, zbog čega se koriste blaže koncentracije i veći razmaci između tretmana. Rezultat je obično brži kod jasno ograničenih pega nego kod difuzne pigmentacije. Kako bi efekat potrajao, zaštitni faktor treba nanositi i na ruke i na dekolte, a ne samo na lice.
Melazma je znatno češća kod žena, ali se javlja i kod muškaraca, naročito onih tamnije puti i onih koji mnogo rade napolju. Kod njih je hormonski uticaj manje izražen, a veću ulogu imaju sunce, toplota i nasleđe. Muškarci često kasnije primete promene i ređe koriste zaštitni faktor, pa su mrlje u trenutku javljanja izraženije. Melazma kod muškaraca tretira se istim principima, blagim pilinzima, aktivnim sastojcima i doslednom zaštitom. Posebno je važno da se krema sa zaštitom nanosi i posle brijanja, kada je koža osetljivija.
Pege od detinjstva, poznate kao efelide, nasledna su osobina i najčešće se viđaju kod ljudi svetle puti i riđe ili plave kose. One tamne leti, a zimi blede, jer direktno zavise od izlaganja suncu. Mogu se posvetliti pilinzima i preparatima protiv pigmentacije, ali se uz sunce po pravilu ponovo pojavljuju. Mnogi danas pege smatraju šarmantnim delom izgleda i ne žele da ih uklanjaju, već samo ujednače ten oko njih. Ko želi da ih smanji, najviše postiže doslednom upotrebom visokog zaštitnog faktora.
…
